Za sve ljubitelje Hitchcockovih filmova

Hitchcock je izjavio da je doživio tri iskustva koja su odigrala važnu ulogu u njegovom oblikovanju kao režisera trilera. Prvi je bio kazna za vrijeme boravka u internatu u kojem je bio suočen sa brutalnom strogošću i surovošću. U slučaju neposlušnosti, direktor bi odredio kaznu koja je, u većini slučajeva, podrzumijevala tri udarca štapom po dlanu, pri čemu su učenici odlučivali o tome kada će kazna biti sprovedena, te provodili dane u strahu od kazne sve dok ona ne bi bila izvršena. Drugo iskustvo je vezano za moralnu pouku koju je osmislio njegov otac i koje će kasnije biti prototip mnogih scena u njegovim filmovima. Naime, kada je imao samo pet godina, otac ga je poslao sa porukom kod šefa policije, koji ga je odveo u zatvorsku ćeliju i zatvorio na par minuta, prijeteći mu da će tu završiti ukoliko učini nešto loše. Odatle Hitchcockov strah od policije i gvozdanih rešetki zatvorskih ćelija. Treći događaj se odnosi na strah od samoće koji je Hitchcock doživio kasno noću kada je imao samo četiri ili pet godina, pokušavajući, nakon što se probudio, pronaći svoje roditelje koji su ga ostavili samog kod kuće.



Hitchcock se najprije zaposlio kao tehničar u telegrafskoj kompaniji, a u slobodno vrijeme je čitao knjige i odlazio u kino. Bio je strastveni čitalac priča strava koje su napisali Edgar Allan Poe i G.K. Chesterton, te je često navodio da je upravo Po izvršio uticaj na njegovo filmsko stvaralaštvo.

Hitchcock je također bio zainteresovan za zločine, te je često prisustvovao suđenjima za ubistvo i posjećivao Muzej zločina u želji da nauči više o fenomenu kriminalnog ponašanja, pa je pomoću kombinacije znanja i svog poimanja straha uspio privući pažnju publike.

1925. godine mu se ostvario san da napravi svoje prvo remek djelo kao režiser, a radilo se o filmu „Vrt zadovoljstva“. Film koji je proslavio Hitchcocka je „Stanar“ kojem je glavna tema bila serijska ubistva i koji je za godinu dana postao najgledaniji film u kinima. Od tada je, u prosjeku, snimao dva filma godišnje. 1930. godine je snimio film: „Ubistvo“ u kojem je prikazana priča o ubici transvestitu, zatim akcioni triler „Čovjek koji je suviše znao“ koji je označio preporod Hitchckokove karijere, zatim „Prozor u dvorište“, „ Nazovi M za ubistvo“, „Vrtoglavica“, "Tajni agent", „Psiho“, „Ptice“, "Porodična zavjera", itd.
Alfred Hitchcock je preminuo 1980. godine.